BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Upoznajte Rusiju: Kakva su to Kurilska ostrva za kojima Japan toliko čezne?

Upoznajte Rusiju: Kakva su to Kurilska ostrva za kojima Japan toliko čezne?
26.04.2020. god.

 


Ova vatrena ostrva sa vulkanima, gejzirima, jezerima ključale vode i crnim peskom predmet su ništa manje vatrenih decenijskih, ako ne i vekovnih, sporova između Rusije i Japana. Ovo mesto nadzemaljske lepote istovremeno je surovo okruženje za život ljudi.

Krajolik

Arhipelag poznat kao Kurili čini niz od 56 ostrva u Tihom okeanu koja se pružaju od ruskog poluostrva Kamčatke do japanskog ostrva Hokaido. Južni deo Velikog Kurilskog niza još uvek je kamen spoticanja u odnosima između Rusije i Japana. Iako je prošlo već 27 godina od raspada Sovjetskog Saveza, Moskva i Tokio još uvek ne mogu da se slože oko pitanja kome će u budućnosti pripadati ostrva Iturup, Kunašir, Šikotan i grupa ostrva Habomai, a koja trenutno pripadaju Rusiji (ova teritorijalna neslaganja zapravo traju preko tri veka). Pa ipak, političke tenzije oko ostrva slabo utiču na život lokalnog stanovništva i on se već decenijama odvija bez značajnijih promena, piše Russia beyond.

Kurilska ostrva su vulkanskog porekla. Mnoga sela, pa čak i manji gradovi, nalaze se bukvalno na padinama aktivnih vulkana. Magla u ovim predelima je vrlo gusta, pa je vidljivost ponekad smanjena na samo dva metra.

Česti zemljotresi, cunamiji i erupcije vulkana više puta su primorali stanovnike ostrva da napuste svoje domove. Iz tog razloga ostrva su prepuna napuštenih kuća i na njima nema građevina viših od 2 sprata. Nedaleko od starog napuštenog svetionika nalaze se groblje tenkova i potopljeni bunker, nekada korišćen u vojnim operacijama.

Na Kurilskim ostrvima nalazi se i nekoliko jezera sa ključalom vodom koju zagrevaju vulkanski gasovi. Jedno od njih je na Kunaširu, najjužnijem ostrvu Velikog Kurilskog niza. Kunašir je od Japana udaljen samo 16 kilometara. Bliže Japanu se nalazi samo nenaseljeni Mali Kurilski niz. Za dolazak na Kunašir potrebna vam je posebna dozvola, s obzirom da se radi o graničnoj zoni.


Ljudi

Preko hiljadu godina starosedelačku populaciju Kurilskih ostrva činio je narod Ainu, ali on je do 19. veka već bio u izumiranju, a njegovo prisustvo na ostrvima ograničeno na rezervate. Posle poraza Japana u Drugom svetskom ratu, preživeli pripadnici Ainu naroda, njih oko 200, preselili su se u Japan.

Sve do danas japanska istorija južnih Kurilskih ostrva otkriva se često kroz pronalazak drevnih artefakata. Na primer, predmeti od starog japanskog porcelana mogu se pronaći tokom šetnje duž obale Kunašira.

Danas na Kurilskim ostrvima živi oko 20 500 ljudi. Najveće ostrvo Iturup sa gradom Kurilskom nastanjuje 6 409 ljudi i ono važi kao centar sveg biznisa. Nema tržni centar, ali ima mali bioskop. Sva vozila su japanske proizvodnje, a ostrvo je potpuno prekriveno mrežom asfaltnih puteva.


Detalji

Ostrva prvenstveno žive od ribolova i ova industrija je nosilac čitave Kurilske ekonomije. Ljudi od države primaju tzv. „severni dodatak”, tj. više plate kako bi im se kompenzovali teži uslovi života u surovoj klimi. Mnogi ljudi iz kopnenog dela Rusije ovamo dolaze da zarade novac i iskoriste privilegije, a zatim se sele u mesta sa prijatnijom klimom.

Među prednostima života na Kurilskim ostrvima je i to što uobičajeni doručak sadrži kavijar (koji se u većem delu Rusije smatra za delikates). Svake godine Kurilska ostrva posećuju brojni turisti, mada putovanje do njih spada među najskuplje u Rusiji, s obzirom da se često radi o velikoj udaljenosti koju morate preći kako biste upoznali ove neverovatno lepe predele.

Jekaterina SineljščikovaRussia beyond



  • Izvor
  • Tanjug
  • Ostrvo Kunašir , foto: Andrej Šapran / Sputnik / Russia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Ukrajinski predsednik ne želi da poremeti već otežanu akciju mobilizacije, izjavio je za list lokalni poslanik

Ukrajinski glavnokomandujući Aleksandar Sirski priznao je da su ruske snage postigle taktičke uspehe u nizu oblasti u zoni borbenih dejstava.


U prvom kvartalu 2024. godine fokus NIS-a bio je na nastavku i povećanju obima investicionog ciklusa započetog prošle godine. Tako je u razvojne projekte investirano 10,5 milijardi dinara, što...



Ostale novosti iz rubrike »